U njemu se osim ormara i drugog namještaja, te uređaja poput perilica i pećnice, nalazi i hrpa neke druge opreme, za koju supruga pretpostavljam niti ne zna kako se pojavila i “što će nam pak sad to”.

Sjedim trenutno u kuhinji i pišem, te brzim pogledom, vidim bar 7 uređaja koji imaju nekakvo jamstvo, održavanje i mogućnost kvara. Ako odem u dnevnu, taj će se broj udvostručiti, ako ne i utrostručiti. I to, sve to je moja imovina.

Ali koliko ona košta?

Da li je cijena bojlera za etažno grijanje 8.000 kuna koliko košta u dućanu ili je njena vrijednost veća? Koliki mi je to trošak i koje se sve aktivnosti od mene očekuju?

Dobro – no kakve to sve veze ima sa poslovanjem i poslovnim blogom?

Uzmimo onda za primjer da sam ja tvrtka – k tom još i proizvodna – recimo Pivovara Broz. Da li ja tada mogu izračunati kolika je moja vrijednost imovine brzo, znati koji su mi pravi operativni troškovi po toj istoj imovini – kako preventivni tako i reaktivni/incidentni. Mogu znati, ali ako ne koristim adekvatnu aplikativnu podršku, sigurno to neće biti jednostavno.

Od čega se ja kao pivovara sastojim – od upravne zgrade, koja ima svoja računala, grijanje, hlađenje, rasvjetu te protupožarnu zaštitu. Onda imam naravno i proizvodni pogon, gdje se nalaze razni rezervoari za pohranu sirovina, miješanje, kuhanje, fermentaciju, filtriranje, punjenje i skladištenje.

Svaki od tih strojeva i uređaja ima nekakav svoj životni vijek. A kako i svi uređaji imaju i propisane obavezne intervale za baždarenje (npr nakon punjenja 25.000 boca), održavanje, zamjenu potrošnih dijelova i ostale aktivnosti koje proizvođač te opreme propisuje da se mi korisnici pridržavamo, te informacije negdje moramo i pohraniti.

Bilo bi lijepo kada bi tu bili samo periodički popravci, no meni se punilica piva kvari svakih 15.000 punjenja, tako da moram zvati i tehničare za održavanje toga.

Sve to ulazi u trošak moje imovine.

Koja je ideja za upravljanje imovinom?

Ideja je da se prilikom unosa svakog komada imovine u EAM (a ja sam odabrao Oracle Enterprise Asset Management – EAM) – bez obzira da li je to zgrada ili klima uređaj, za nju unesu i osnovni podatci – naziv, lokacija uređaja, tip opreme, do kada ima jamstvo, tko je zadužen za tu imovinu i tko je odgovoran. Te ostali podatci kao što su – dijelovi koji se preventivno održavaju, rokovi preventivnog održavanja, eventualni izvršitelji ukoliko se sa njima ima ugovor, te ostali podatci koji nam olakšavaju kasniju upotrebu te iste imovine.

Ja, Pivovara Broz – odlučio sam raspisati natječaj za održavanje klima uređaja.

Iz aplikacije povlačim točne podatke o svakom od 37 postojećih uređaja za hlađenje (jer osim sobnih imam i industrijske), veličinu, snagu, godinu proizvodnje, proizvođača, te sa tim podatcima raspisujem natječaj, a dobro je da sam sve to ubacio u EAM sustav jer bi inače imao sam šturi popis osnovnih sredstava.

Osim toga imam iz aplikacije i podatke o tome kada je potrebno periodičko održavanje, koji su mi do sada bili najčešći kvarovi, te koja se oprema mora redovito mijenjati.

Znači, osim što sam osigurao da će ponude koje na osnovu ovoga natječaja zaprimim biti stvarno prilagođene mojim potrebama i opremi koju ja imam, na taj način smanjujem i mogućnost nekih kasnijih nevidljivih troškova.

Kada odaberem najpovoljnijeg ponuđača, podatke o njemu unosi u svoju EAM aplikaciju i za taj dio posla ubuduće imam manje briga.

Svakih 6 mjeseci, sustav me upozori da je vrijeme za čišćenje filtera, jednom godišnje da je vrijeme za generalno održavanje. Nakon 750h rada uređaja (zar sam zaboravio reći da su uređaji povezani sa centralnim sustavom i da javljaju o svojem radu i životnom ciklusu) stiže obavijest da je potrebna provjera tlaka.

Koliko ovakav sustav može omogućiti državi da smanjim svoje operativne troškove i poveća efikasnost u upravljanju sa svojom imovinom, nažalost ne mogu niti pretpostaviti,  no sigurno nisu mali iznosi.

Zamislimo samo Ministarstvo obrane, sa svim svojim lokacijama, te održavanje grijanja i hlađenja. Samo tu već ima dovoljno prostora da se efikasnije upravlja sa troškovima i održavanjima – a poznato je da je prevencija puno bolja od problema koji nastaju ako je nema.

To u kombinaciji sa Oracle PM omogućava tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem stanova ili gradovima da osim što upravljaju s potrebnim aktivnostima u održavanju, upravljaju sa iznajmljivanjem, naplatom, slobodnim kapacitetima, planiranjem najma i drugim.

Znam samo nekoliko gradova koji su ovo uspješno implementirali i primjenjuju, te nedovoljan broj privatnih tvrtki koje raspolažu sa ovakvim ili sličnim alatima u svojem svakodnevnom radu.

Tko to može koristiti?

Apsolutno svaka tvrtke koja ima potrebu da prati svoju imovinu. Da li je to tvornica vatrogasnih aparata koja mora kontrolirati i baždariti svoju opremu, tvornica čokolade ili brašna, oružja, elektrana, hotel, zatvor, škola, opća ili klinička bolnica – nema razlike.

Sve one danas u sebi sadrže iznimne količine opreme raznog tipa i podrijetla koja zahtjeva da se netko o njoj brine. A bez obzira da li to plaćali privatni vlasnici ili mi porezni obveznici, o toj imovini potrebno je voditi računa.

A zašto se onda u hrvatskoj toliko malo koriste ovakvi alati, koji u konačnici vlasnicima daju do znanja sa čim raspolažu i koliko je nešto vrijedno?

Pozivam vas da mi na ovo date svoj komentar!
A do tada idem probati jedno crno pivo iz Pivovare Broz.

Related posts:

1. Outpost24 – upravljanje sigurnosnim propustima
2. Društveno i socijalno odgovorno poslovanje
3. Servisne usluge

Izdvajamo izjavu gospođe Ružice Varge (rukovoditelj računovodstveno financijske službe Čakovečki mlinovi):

“Odlučila sam se za naše najstarije i najbolje tvrtke:

• INFOSISTEM d.d.  Zagreb
• INFODESIGN d.o.o. Varaždin

Oduvijek sam željela najbolje za sebe i svoj posao. Jasno je kako informacijsko komunikacijske tehnologije ne trpe kompromise i ustupke. Željela sam sve: višegodišnje akumulirano iskustvo na tržištima ICT, vodeću svjetsku tehnološku infrastrukturu, kompetentnu i korektnu uslugu te učinkovitu potporu. Naravno i punu slobodu izbora idealne platforme za sustav informacijske sigurnosti temeljene na komponentama vodećih svjetskih proizvođača ICT tehnologija.”

Više na portalu: Poslovni Software

Related posts:

1. Upravljanje informacijskom sigurnošću
2. Upravljanje informacijskom sigurnošću
3. Infosistem u medijima

Ona ima relativno nisko težište lateralnog plana, niske jarbole i smanjenu površinu jedrilja u odnosu na brodove te veličine, jer brzina nije glavni imperativ. Isto tako, gaz broda je reduciran na samo 1.83 metra, kako bi se moglo pristajati u većini luka i uvala, te kako bi brod mogao ući u mnogobrojne lagune gdje je gaz od dva metra čest limit.

Kod gaza i linije kobilice posebno se vodilo računa da će jedrilica biti namijenjena plovidbi u polarnim krajevima, gdje je moguća kolizija s ledom. Ako do nje dođe, brod je mora podnijeti sa što manje oštećenja. Iz istog je razloga i kormilo tako projektirano da je maksimalno zaštićeno od udaraca ledenih gromada ili krupnih komada drva koja plove po morskoj površini.
Nosivost broda je, uza standardnu težinu posade i njezine opreme, još dodatne 2.3 tone za teret.

Ova jedrilica dužine 19.8 metara, širine 5.06 metara, s dva jarbola (ketch) izrađena je od čelika pojačane čvrstoće i povećane žilavosti na niskim temperaturama. Glavni jarbol od 19.2 m i krmeni od 17.2 m nose 220 četvornih metara ukupne površine jedrilja, a pripone i leta izrađena su od čelične užadi promjera 10, 12 i 14 mm. U plitkoj, dugačkoj i relativno uskoj kobilici smješteno je 13.5 tona balasta.

Jedrilica ima tri sidra. Na pramcu CQR od 81 kg i BRUCE od 50 kg sa 200 m lanca, koje iz mora izvlači sidreno vitlo snage 3.5 kW, dok je na krmi biti BRUCE sa 100 m lanca.

Unutrašnjost broda izolirana je sa 12 centimetara ekspandiranog poliuretana i podijeljena na devet prostorija: tri kabine s ukupno 12 kreveta, dva zahoda, salon za 12 osoba u čijem sklopu je i kuhinja, prostorija za elektronsku i fotoopremu, prostor u pramcu za opremu i hranu i strojarnica u kojoj je biti smješten glavni motor od 230 KS (171 kW), agregat 380/220/12 V s razvodnim elektroormarićem i alarmni sustav.
Od elektronske opreme na brodu su dva neovisna GPS-sustava, digitalizirane karte svijeta, radar dometa 30 milja te razne instrumente za praćenje brzine i nagiba broda te brzine i smjera vjetra. Elektronskoj opremi pripada i nekoliko radiostanica različitih frekventnih područja i snaga kao sto su VHF-uređaj 25 W, kratkovalna amaterska stanica 100 W s automatskim tunerom, a za primanje prognoza i oglasa tu se nalazi uređaj navtex i satfax vezan uz PC računalo.

Što se tiče sigurnosti od prodora mora, brod je podijeljen na pet vodonepropusnih pregrada s nepropusnim vratima i sa splavi za dvanaest osoba, raketama, dimnim signalima, zrcalima, s četiri koluta za bacanje s konopom i svjetiljkama te radar reflektorom. S obzirom da je jedrilica prolazila kroz krajeve gdje temperature nisu bas uvijek one na koje smo navikli, razmišljalo se i o grijanju unutrašnjosti broda i kormilarnice. To se izvelo toplovodnim sustavom 90/70C, putem webasto grijača. Djelomično brod se može grijati i putem izmjenjivača sustava hlađenja motora, a djelomično i putem toploga zraka u ormarima za sušenje čizama i olujnih odijela.

Ako nekog člana posade, opremu ili bilo što drugo treba nekamo prevesti, na brodu će biti gumeni čamac sa snažnim izvanbrodskim motorom.
I, na kraju, treba reći da je jedrilicu izgradila ekipa stručnjaka SPECIJALNE PROIZVODNJE Brodogradilišta Kraljevica pod nadzorom Hrvatskog registra brodova.

Dosadašnje plovidbe HRVATSKE ČIGRE

EKSPEDICIJA ARKTIK-ANTARKTIKA 1994-1997.g

Brod je projektiran i izgrađen za najekstremnije uvjete plovidbe i ostvarenje projekta oplovljavanja svijeta meridionalnim rutama. Početkom 1994. godine jedrilica se uputila preko sjevernog Atlantika prema Greenlandu na probnu vožnju u polarnim uvjetima. Iste godine Čigra je prezimila u Kanadi, Nova Scotia, a zatim u proljeće 1995.g. krenula u najzahtijevni dio projekta, u svladavanje Sjeverozapadnog prolaza ( Northwest passage) koji povezuje Atlantski sa Tihim oceanom. Proboj kroz plovni put kojega je prvi otkrio Amundsen (1904-07), dužine 3700 milja je uspio. Hrvatska Čigra je 54 brod u povijesti pomorstva koji je uspio savladati NWP, uključujući i ledolomce, a treća jedrilica na svijetu kojoj je to uspjelo u jednoj sezoni i bez asistencije ledolomaca. Plovidba kroz labirint i led Arktika trajala je 66 dana što je za 12 dana bolji rezultat od do tada najboljega.

U Vancouveru je brodu skinut specijalni dodatak na pramcu za razbijanje leda, i zatim je Čigra odjedrila do Antarktike. Tamo su obiđene 2 istraživalačke baze, zatim vulkanski otok Deseption, i nakon toga pramac je usmjeren prema domaćim vodama. U povratku Čigra je pristala na par dana na Falklandskim otocima (Port Stanley), u Buenos Airesu, Rio de Janeiru i preko Cape Verdskih otoka vratila u Sredozemlje.

EKSPEDICIJA ČIGROM OKO SVIJETA 2000-2002.g

Ovo je bio manje zahtijevan projekt što se tiče plovidbe, ali opet na svoj način izazov jer je osnovna svrha plovidbe bila poduka jedriličara. Naime željelo se ljudima koji imaju već određeno iskustvo pružiti mogućnost da ga isprobaju i usavrše na oceanima. Put oko svijeta podijeljen je na 28 etapa u kojima je osim profesionalne posade od dva člana, sudjelovalo još i 178 polaznika. Nakon 21 mjesec plovidbe, svi su se živi i zdravi vratili svojim kućama, a Hrvatska Čigra je 22.6.2002. sretno uplovila u matičnu luku u Biogradu na moru.

Brod je u 9 godina postojanja tako 2 puta objedrio svijet i u svojoj brazdi ima oko 92.000 prejedrenih milja.

POSADA

Skipper: Mladen Šutej, diplomirani inženjer strojarstva. Prvi je Hrvat koji je Atlantik prejedrio sam, a nakon toga ga je savladao još 5 puta sa višečlanim posadama. Dva je puta prejderio Tihi ocean, a zajedno sa Ozrenom Bakračem prvi je Hrvat koji je u sportskoj jedrilici HIR 3 obišao zloglasni Cape Horn. Šutej je Cape Horn savladao i drugi puta, sa Hrvatskom Čigrom. Jedri više od 40 godina tijekom koji je prošao oko 200.000 milja. Autor je 3 knjige i mnogih dokumentarnih emisija. Član je jedriličarskog kluba GALEB iz Rijeke i Predsjednik kluba kojega je osnovao za oceanske ekspedicije, HRVATSKI OCEANSKI JEDRILIČARSKI KLUB.

Coskipper: Mladen Benić. U svojstvu «prvog» do barbe, tijekom projekta ČIGROM OKO SVIJETA plovio je 11 mjeseci. Od Nove Kaledonije do Biograda, Mladen Benić savladao je dio Pacifika, N Australiju,Indoneziju, Indijski ocean, dva puta Atlantik i na kraju Sredozemlje.

Jedrilje Hrvatske čigre

Put HRVATSKE ČIGRE od Arktika do Antarktika zahtijevao je jedra projektirana i pogodna za sve vremenske i jedriličarske uvjete. Idealna oprema su dva kompleta jedara, teži haevy duty (dakronski) i lakši spectra komplet. Ekstremni uvjeti su na polarnim i ekvatorijalnim širinama.
Polarne širine donose niske temperature i konstantne jake vjetrove, prije svega na jugu (Drake passage). Niske temperature, ohlađivanje uvećano jakim vjetrovima – utječu na povećanu osjetljivost materijala na trganje (lomljenje vlakana). U tim uvjetima materijal se ne smije strukturno namočiti, a voda koja dođe u doticaj s jedrom, mora skliznuti s njegove površine. Skupljanje leda može biti opasno za jedro, jarbol i oputu. Led može povećati težinu jedra nekoliko puta i time onemogućiti upravljanje te znatno utjecati na stabilnost jedrilice.

Ekvatorijalne širine donose prije svega jako ultraljubičasto zračenje, koje razgrađuje poliesterska i polietilenska vlakna, te lagane vjetrove. Jedra je u tim uvjetima potrebno zaštititi posebnim navlakama i slojevima.
Osnovnoj opremi koja je već navedena korisno bi bilo pridodati i klasični spinnaker. Spinnaker je učinkovitiji od gennakera prije svega pri krmenim vjetrovima. Njegova je površina za oko 20 posto veća, a kroj bi bio, kao i kod ostalih jedara, optimalna kombinacija čvrstoće, snage vjetra i praktičnosti – star cut.

Za olujne vjetrove predviđeni su trysail – olujno glavno jedro, s varijantom i drugog olujnog jedra na krmenom jarbolu, te olujni flok. Oba ta jedra i flok možemo upotrijebiti u slučaju loma jarbola na emergency rigu postavljenom iz bumova i tanguna.

Osim pravilnog izbora platna za jedra, tu su i ostali elementi koji čine jedra jedrima. Riječ je o kvalitetnom izboru oka i okova, klizača, letva, džepova, rubnih traka, vrpca, pojačanja i ostalog.

Detaljnu galeriju pogledajte ovdje.

Pokreni Slideshow

Prikaži na cijelom ekranu

Related posts:

1. Hrvatska Čigra
2. Infosistem i ATP Umag
3. Infosistem team u Škoda Fabia kupu

Da li ste znali?

• Da je ATP Croatia Open Umag od dosadašnjih 13 turnira čak tri puta (1998., 2000. i 2001.) dobio “Award of Exellence” priznanje koje svi oni koji danas u svijetu vode vrhunski tenis dodjeljuju priznanje organizatorima, pokroviteljima, uzvanicima, posjetiteljima, zaljubljenicima tenisa.
• Da su dva Gorana igrali prvo finale u Umagu 1990. godine u kojem je Prpić pobijedio Ivaniševića sa 6/3 4/6 6/4.
• Da je od 13 hrvatskih tenisača koliko ih je dosad nastupalo na glavnom turniru Umaga, najveći uspjeh ostvario Goran Prpić – jedini naš pobjednik i to na uvertiri 1990. Od ostalih naših, Ivanišević je igrao jedno finale, spomenute godine, Ljubičić je bio jednom u polufinalu, jednom u četvrtfinalu, Željko Krajan jednom u polufinalu, Bruno Orešar jednom u četvrtfinalu.
• Da je u dosadašnjih 13 godina Croatia Opena u glavnom turniru nastupilo ukupno 13 hrvatskih tenisača. Najveći broj nastupa – S E D A M – ima Ivan Ljubičić koji nije propustio Umag od 1996., no i lani nakon poraza u četvrtfinalu najavio kako mu je to bio posljednji.
• Da je Ukrajinac Dimitrij Poljakov, senzacionalni pobjednik Umaga 1991. dosad jedini osvajač Croatia Opena koji je do pobjede došao nakon što je morao proći kvalifikacije. Poljakovu je Umag ostao jedina pobjeda na ATP-u u karijeri, koju je morao nedugo poslije prerano završiti zbog neugodne ozljede.
• Da je ATP Umag pod okriljem Blažene Djevice Marije jer ima kapelicu za tenisače.
• Da je Infosistem kao dokazani ljubitelj sporta već godinama jedan od pokrovitelja ATP Croatia Open Umag.
• Da je Goran Ivanišević i dalje rekorder po broju postignutih asova u jednoj sezoni. “Kralj asova” je 1996. ostvario 1477 nedodirnutih servisa, što je uvjerljivi rekord koji – s obzirom na tendenciju da se tenis uspori – možda i nikad neće biti dostignut. Goran je čak četiri puta imao više od tisuću asova u sezoni, a tu “graničnu” brojku uspio je nadmašiti još samo Pete Sampras.
• Da je Infosistem bio sponzor mladog Lovre Zovka koji je nekoliko puta nastupio u Umagu sam, ali i u paru s Ivanom Ljubičićem

Detaljnu galeriju pogledajte ovdje.

Pokreni Slideshow

Prikaži na cijelom ekranu

Related posts:

1. Infosistem team u Škoda Fabia kupu
2. ATP – Umag
3. Infosistem i Hrvatska Čigra

Related posts:

1. RK Medveščak Infosistem
2. Tvrtka Infosistem
3. Infosistem karting galerija

Related posts:

1. Infosistem i karting
2. RK Medveščak Infosistem
3. Tvrtka Infosistem

Related posts:

1. Infosistem i Hrvatska Čigra
2. 8. nagrada Infosistema – Zagreb
3. 7.nagrada Infosistema – Belica

Pod različitim nazivima, rad u auto i karting natjecanjima neprekidno je nastavljen do današnjih dana. Infosistem već godinama vjerno prati i podupire karting šport Hrvatskoj kroz donacije i sponzorstva.

Detaljnu galeriju pogledajte ovdje.

Pokreni Slideshow

Prikaži na cijelom ekranu

Related posts:

1. Infosistem team u Škoda Fabia kupu
2. Infosistem karting galerija
3. Infosistem i ATP Umag

InfosistemICT rješenje za investicijske kuće (URBIS Investment) je proizvod razvijen na temeljima dokazanog iskustva UNISYS korporacije sa financijskih tržišta i suradnje s mnogim vodećim svjetskim financijskim institucijama i stručnjacima. Proizvod se prodaje diljem svijeta (preko 100 instalacija), a upotpunjen je zahtjevima poslovne prakse zemalja u regiji čini ga izravno upotrebljivim i u našim uvjetima.

Infosistem već 35 godina uspješno i neprekidno surađuje s Unisys-om i cijelo to vrijeme pruža informatičke usluge u financijskim područjima na domaćim i vanjskim tržištima.

 Znanjima stečenim na projektima u Hrvatskoj i Europi, u suradnji s OTP bankom, Infosistem je implementirao prvi integralni bankarski sustav u Hrvatskoj (još 1993.g.!). Prepoznajući kvalitetu, ista su rješenja odabrale PK banka u Budimpešti i slovenska Nova kreditna banka Maribor.

 Proizvod omogućava investicijskim institucijama da ostvare optimalne prihode, bolje iskoriste sredstva na tržištu gdje se natječu,  predvide i ispune potrebe koje se mogu pojaviti u okruženju sve složenijeg financijskog poslovanja.

 Definicija financijskih proizvoda je korisnički vođena što daje mogućnost ponude cijelog spektra svojih proizvoda  i usluga s mogućnošću brzog odgovora na zahtjeve zakonodavstva i reforme.

Sustav je modularno koncipiran i može se u kratkom roku prilagoditi potrebama korisnika.

Moduli (koje korisnik bira po želji i potrebama) pokrivaju sve poslovne potrebe investicijskih institucija uključujući tržište novca, devizne poslove, trgovanje svim tipovima vrijednosnica, korporativnih akcija i opcija, vođenje portfelja klijenata, futures i drugo.

URBIS Investment – pregled nekih modula namijenjenih investicijskim institucijama

 Devizni poslovi

Obrađuje poslove izravne kupovine deviza, međusobne zamjene deviznih prava (swaps), međubankovnih ugovora s mogućim višefaznim unosom obrada. Održava stanja po valutama, odjelima i pojedinačnim pozicijama te gubitak i dobitak po istima.

 Tržište novca

Obrađuje vremenski određene i vremenski neodređene kredite i depozite s fiksnim kamatama ili kamatama vezanim za indeksnu ili baznu stopu s višefaznom obuhvatom kao i kod deviznih poslova. Podržani su i diskontirani krediti.

 Terminski poslovi

Ovaj modul obrađuje terminske poslove koji su obrađeni u svrhu trgovanja ili zaštite od deviznog rizika.

Zamjene kamatnih stopa (Swaps)

Obrađuje cijelu matricu zamjenskih kamatnih stopa (fiksne za promjenjivu kamatnu stopu; fiksnu za fiksnu kamatnu stopu; promjenjivu za promjenjivu kamatnu stopu). Zamjene je moguće obaviti u jednoj ili u dvije valute.

 Poslovi u budućnosti (Futures)

Obuhvaća transakcije poslova u budućnosti. Poslovi se mogu tretirati kao trgovački ili namijenjeni zaštiti rizika. Vode se marže, a otvoreni poslovi se vrednuju na tekući dan.

 Trgovačke opcije (Traded options)

Obuhvaća  kompletno poslovanje trgovačkih opcija kojima se trguje na burzi. Poslovi se mogu tretirati kao trgovački ili namijenjeni zaštiti rizika. Vode se marže, a otvoreni poslovi se vrednuju na tekući dan.

 Upravljanje rizikom

Ima mogućnost upravljanja limitima i izloženošću  pokrivajući kamatne stope, korisnika, tečajne liste, likvidnost, izloženost po računima i  izloženost u odnosu na drugu stranu te izloženost zemlje u formi limita. Ovaj modul daje mogućnost grupiranja poslova u portfelje koji se onda koriste za nadzor izloženosti u odnosu na prethodno postavljene limite.

 Vrijedonosnice koji donose kamatu

Obrađuje izdavanje, trgovanje i obradu širokog ranga vrijednosnica koje donose kamatu, uključujući obveznice sa fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom, nulti kupon obveznica, listiće, uključene opcije, obveznice, certifikate depozita državne ili korporacijske, domaćeg ili međunarodnog formata.

 Diskontirane vrijedonosnice

Pokriva izdavanje, trgovanje i obradu mjeničnih zapisa, diskontiranih kredita, trgovačkih zapisa i komercijalnih papira s mogućnošću definicije drugih diskontiranih instrumenata kao što su trgovački zapisi i razni nalozi.

Repo poslovi

Obrađuje ponovnu nabavku ili obnovu ponovne nabavke bilo koje vrste poslovanja s vrijednosnicama.

 Burzovno poslovanje

Ovaj modul je oblikovan za potpunu automatizaciju poravnanja plaćanja svakog izvršenog trgovačkog posla. Sustav podržava i agencijske i vlastite  tipove trgovanja. Svaka strana može uključivati  bilo koji broj učesnika. Narudžbe upućene na burzu ili burze dionica mogu biti porijeklom iz modula Upravljanje prijenosa narudžbi. Izvršeni poslovi primaju se za konverziju u  poslove za buduće izravnavanje.

Administracija vrijednosnica

Funkcionalnost administracije vrijednosnica uključena u ovom modulu odnosi se na održavanje preciznih zapisa podataka o vrijednosnicama u vlasništvu drugih, vrijednosnice držane stranim ili domaćim centraliziranim depoima i administraciju korporacijskih akcija te izvješćivanje korisnika.

 Sustav upravljanja prijenosa narudžbi

Ovaj modul omogućava obuhvat narudžbi ili ručno ili iz vanjskih aplikacija – povezano sa svim pripadajućim uvjetima za bilo koji instrument koji je već definiran u Urbisu. Narudžba nakon prihvata može biti prenesena u trgovački portfelj za buduće obrade u modulu za Burzovno poslovanje.

Puna podrška je sadržana i kroz status narudžbi koji dozvoljava otkazivanje ili promjene prije samog izvršavanja narudžbe.

 Vođenje portfelja klijenata

Ovaj modul omogućava upravljanje portfeljima klijenata, te daje veću kontrolu nad imovinom klijenta kroz upotrebu niza korisnički definiranih zaslona za upite i izvješćivanja.

Related posts:

1. Rješenje za knjižnice i multimedijalne centre
2. Imprivata OneSign
3. Socijalna skrb

Postotak riješenosti akata kojima se odobrava gradnja tijekom 2008. i 2009. godine, od kada je taj posao prešao u nadležnost Grada Rijeke, iznosi 94%, što pokazuje izuzetno veliku efikasnost nadležnog odjela. Uspostavljeno je ažurno rješavanje predmeta, a sam postupak se pokreće odmah po zaprimanju zahtjeva pa se akti rješavaju u zakonskom roku.

Kako je (na 18. gradonačelnikovom kolegiju) istaknula pročelnica Odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje Ljiljana Buljan, na kraju 2008. godine riješeno je 82% ukupnog broja predmeta u radu te je u 2009. godinu preneseno 552 predmeta, dok je tijekom 2009. godine riješeno 2676 predmeta. Na kraju godine broj neriješenih predmeta iznosio je 351, a njihovo rješavanje je u tijeku.  U potpunosti su riješeni zaostali predmeti iz 2007. godine, preneseni iz Ureda državne  uprave, a neriješeni predmeti iz 2008. godine, njih 40-ak, odnose na složenije predmete.

tekst preuzet sa: www.rijeka.hr

Related posts:

1. IZAK – Izdavanje akata
2. Otvorite vrata građanima
3. Potvrda kvalitete