Infosistem i Hrvatska Čigra
Da li ste znali da je Infosistem sponzorirao nadaleko poznatu jedrilicu HRVATSKA ČIGRA, koja je projektirana je za oceansku plovidbu?
Ona ima relativno nisko težište lateralnog plana, niske jarbole i smanjenu površinu jedrilja u odnosu na brodove te veličine, jer brzina nije glavni imperativ. Isto tako, gaz broda je reduciran na samo 1.83 metra, kako bi se moglo pristajati u većini luka i uvala, te kako bi brod mogao ući u mnogobrojne lagune gdje je gaz od dva metra čest limit.
Kod gaza i linije kobilice posebno se vodilo računa da će jedrilica biti namijenjena plovidbi u polarnim krajevima, gdje je moguća kolizija s ledom. Ako do nje dođe, brod je mora podnijeti sa što manje oštećenja. Iz istog je razloga i kormilo tako projektirano da je maksimalno zaštićeno od udaraca ledenih gromada ili krupnih komada drva koja plove po morskoj površini.
Nosivost broda je, uza standardnu težinu posade i njezine opreme, još dodatne 2.3 tone za teret.
Ova jedrilica dužine 19.8 metara, širine 5.06 metara, s dva jarbola (ketch) izrađena je od čelika pojačane čvrstoće i povećane žilavosti na niskim temperaturama. Glavni jarbol od 19.2 m i krmeni od 17.2 m nose 220 četvornih metara ukupne površine jedrilja, a pripone i leta izrađena su od čelične užadi promjera 10, 12 i 14 mm. U plitkoj, dugačkoj i relativno uskoj kobilici smješteno je 13.5 tona balasta.
Jedrilica ima tri sidra. Na pramcu CQR od 81 kg i BRUCE od 50 kg sa 200 m lanca, koje iz mora izvlači sidreno vitlo snage 3.5 kW, dok je na krmi biti BRUCE sa 100 m lanca.
Unutrašnjost broda izolirana je sa 12 centimetara ekspandiranog poliuretana i podijeljena na devet prostorija: tri kabine s ukupno 12 kreveta, dva zahoda, salon za 12 osoba u čijem sklopu je i kuhinja, prostorija za elektronsku i fotoopremu, prostor u pramcu za opremu i hranu i strojarnica u kojoj je biti smješten glavni motor od 230 KS (171 kW), agregat 380/220/12 V s razvodnim elektroormarićem i alarmni sustav.
Od elektronske opreme na brodu su dva neovisna GPS-sustava, digitalizirane karte svijeta, radar dometa 30 milja te razne instrumente za praćenje brzine i nagiba broda te brzine i smjera vjetra. Elektronskoj opremi pripada i nekoliko radiostanica različitih frekventnih područja i snaga kao sto su VHF-uređaj 25 W, kratkovalna amaterska stanica 100 W s automatskim tunerom, a za primanje prognoza i oglasa tu se nalazi uređaj navtex i satfax vezan uz PC računalo.
Što se tiče sigurnosti od prodora mora, brod je podijeljen na pet vodonepropusnih pregrada s nepropusnim vratima i sa splavi za dvanaest osoba, raketama, dimnim signalima, zrcalima, s četiri koluta za bacanje s konopom i svjetiljkama te radar reflektorom. S obzirom da je jedrilica prolazila kroz krajeve gdje temperature nisu bas uvijek one na koje smo navikli, razmišljalo se i o grijanju unutrašnjosti broda i kormilarnice. To se izvelo toplovodnim sustavom 90/70C, putem webasto grijača. Djelomično brod se može grijati i putem izmjenjivača sustava hlađenja motora, a djelomično i putem toploga zraka u ormarima za sušenje čizama i olujnih odijela.
Ako nekog člana posade, opremu ili bilo što drugo treba nekamo prevesti, na brodu će biti gumeni čamac sa snažnim izvanbrodskim motorom.
I, na kraju, treba reći da je jedrilicu izgradila ekipa stručnjaka SPECIJALNE PROIZVODNJE Brodogradilišta Kraljevica pod nadzorom Hrvatskog registra brodova.
Dosadašnje plovidbe HRVATSKE ČIGRE
EKSPEDICIJA ARKTIK-ANTARKTIKA 1994-1997.g
Brod je projektiran i izgrađen za najekstremnije uvjete plovidbe i ostvarenje projekta oplovljavanja svijeta meridionalnim rutama. Početkom 1994. godine jedrilica se uputila preko sjevernog Atlantika prema Greenlandu na probnu vožnju u polarnim uvjetima. Iste godine Čigra je prezimila u Kanadi, Nova Scotia, a zatim u proljeće 1995.g. krenula u najzahtijevni dio projekta, u svladavanje Sjeverozapadnog prolaza ( Northwest passage) koji povezuje Atlantski sa Tihim oceanom. Proboj kroz plovni put kojega je prvi otkrio Amundsen (1904-07), dužine 3700 milja je uspio. Hrvatska Čigra je 54 brod u povijesti pomorstva koji je uspio savladati NWP, uključujući i ledolomce, a treća jedrilica na svijetu kojoj je to uspjelo u jednoj sezoni i bez asistencije ledolomaca. Plovidba kroz labirint i led Arktika trajala je 66 dana što je za 12 dana bolji rezultat od do tada najboljega.
U Vancouveru je brodu skinut specijalni dodatak na pramcu za razbijanje leda, i zatim je Čigra odjedrila do Antarktike. Tamo su obiđene 2 istraživalačke baze, zatim vulkanski otok Deseption, i nakon toga pramac je usmjeren prema domaćim vodama. U povratku Čigra je pristala na par dana na Falklandskim otocima (Port Stanley), u Buenos Airesu, Rio de Janeiru i preko Cape Verdskih otoka vratila u Sredozemlje.
EKSPEDICIJA ČIGROM OKO SVIJETA 2000-2002.g
Ovo je bio manje zahtijevan projekt što se tiče plovidbe, ali opet na svoj način izazov jer je osnovna svrha plovidbe bila poduka jedriličara. Naime željelo se ljudima koji imaju već određeno iskustvo pružiti mogućnost da ga isprobaju i usavrše na oceanima. Put oko svijeta podijeljen je na 28 etapa u kojima je osim profesionalne posade od dva člana, sudjelovalo još i 178 polaznika. Nakon 21 mjesec plovidbe, svi su se živi i zdravi vratili svojim kućama, a Hrvatska Čigra je 22.6.2002. sretno uplovila u matičnu luku u Biogradu na moru.
Brod je u 9 godina postojanja tako 2 puta objedrio svijet i u svojoj brazdi ima oko 92.000 prejedrenih milja.
POSADA
Skipper: Mladen Šutej, diplomirani inženjer strojarstva. Prvi je Hrvat koji je Atlantik prejedrio sam, a nakon toga ga je savladao još 5 puta sa višečlanim posadama. Dva je puta prejderio Tihi ocean, a zajedno sa Ozrenom Bakračem prvi je Hrvat koji je u sportskoj jedrilici HIR 3 obišao zloglasni Cape Horn. Šutej je Cape Horn savladao i drugi puta, sa Hrvatskom Čigrom. Jedri više od 40 godina tijekom koji je prošao oko 200.000 milja. Autor je 3 knjige i mnogih dokumentarnih emisija. Član je jedriličarskog kluba GALEB iz Rijeke i Predsjednik kluba kojega je osnovao za oceanske ekspedicije, HRVATSKI OCEANSKI JEDRILIČARSKI KLUB.
Coskipper: Mladen Benić. U svojstvu «prvog» do barbe, tijekom projekta ČIGROM OKO SVIJETA plovio je 11 mjeseci. Od Nove Kaledonije do Biograda, Mladen Benić savladao je dio Pacifika, N Australiju,Indoneziju, Indijski ocean, dva puta Atlantik i na kraju Sredozemlje.
Jedrilje Hrvatske čigre
Put HRVATSKE ČIGRE od Arktika do Antarktika zahtijevao je jedra projektirana i pogodna za sve vremenske i jedriličarske uvjete. Idealna oprema su dva kompleta jedara, teži haevy duty (dakronski) i lakši spectra komplet. Ekstremni uvjeti su na polarnim i ekvatorijalnim širinama.
Polarne širine donose niske temperature i konstantne jake vjetrove, prije svega na jugu (Drake passage). Niske temperature, ohlađivanje uvećano jakim vjetrovima – utječu na povećanu osjetljivost materijala na trganje (lomljenje vlakana). U tim uvjetima materijal se ne smije strukturno namočiti, a voda koja dođe u doticaj s jedrom, mora skliznuti s njegove površine. Skupljanje leda može biti opasno za jedro, jarbol i oputu. Led može povećati težinu jedra nekoliko puta i time onemogućiti upravljanje te znatno utjecati na stabilnost jedrilice.
Ekvatorijalne širine donose prije svega jako ultraljubičasto zračenje, koje razgrađuje poliesterska i polietilenska vlakna, te lagane vjetrove. Jedra je u tim uvjetima potrebno zaštititi posebnim navlakama i slojevima.
Osnovnoj opremi koja je već navedena korisno bi bilo pridodati i klasični spinnaker. Spinnaker je učinkovitiji od gennakera prije svega pri krmenim vjetrovima. Njegova je površina za oko 20 posto veća, a kroj bi bio, kao i kod ostalih jedara, optimalna kombinacija čvrstoće, snage vjetra i praktičnosti – star cut.
Za olujne vjetrove predviđeni su trysail – olujno glavno jedro, s varijantom i drugog olujnog jedra na krmenom jarbolu, te olujni flok. Oba ta jedra i flok možemo upotrijebiti u slučaju loma jarbola na emergency rigu postavljenom iz bumova i tanguna.
Osim pravilnog izbora platna za jedra, tu su i ostali elementi koji čine jedra jedrima. Riječ je o kvalitetnom izboru oka i okova, klizača, letva, džepova, rubnih traka, vrpca, pojačanja i ostalog.
